Poslovne vesti - Hrvatska

Hrvatska će u 2012. platiti 11,2 milijarde kuna kamata

Dužnička kriza u Europi dodatno će Hrvatskoj otežati izlazak na tržište kapitala i reprogramiranje dugova u 2012. Kako prinosi na hrvatske obveznice rastu pod pritiskom nepovoljnih kretanja na europskom tržištu, analitičari su poprilično pesimistični i najavljuju da Hrvatska može biti među zemljama kojima će kreditni rejting biti srezan u idućim mjesecima.

Svjesni su toga i političari, pa u predizbornoj kampanji otvoreno govore o nužnoj konsolidaciji fiskusa.

Ovih dana prinosi na hrvatske obveznice rastu, pa je spread na petogodišnju obveznicu narastao na 580 baznih poena, što drugim riječima znači da Hrvatska mora platiti 5,8 posto veću kamatu od SAD-a i Njemačke. Prinosi na desetogodišnju obveznicu izdanu tijekom godine na američkom tržištu kapitala skočili su na 8,3 posto, dok se u ovom trenutku prosječna visina prinosa između tražene i ponuđene na domaću obveznicu izdanu uz valutnu klauzulu kreće oko 7,75 posto. U svakom slučaju, riječ je o velikom rastu prinosa pod pritiskom investitora, ali volatilnost tržišta je toliko izražena da je gotovo nemoguće hoćemo li idući tjedan dočekati uz niže ili daleko više prinose.

A u idućoj godini novo zaduživanje bit će nužnost, s obzirom na to da pristižu obveze za kredit i obveznice izdane u prethodnim godinama. Na naplatu potkraj svibnja stiže domaća obveznica, a tijekom godine treba otplatiti i sindicirani kredit banaka, pa samo domaćem tržištu država mora vratiti 9,6 milijardi kuna. Srećom, u 2012. nema dospijeća međunarodne obveznice, ali ćemo ponovo samo za kamate izdvojiti 209 milijuna eura, dok se iznos glavnice neće smanjiti u odnosu na 2011. Ukupno je riječ o 11,2 milijarde kuna, koje treba otplatiti, a kako se očito neće ostvariti predviđanja o širenju ekonomije za 2,5 posto vjerojatno će i potrebe za zaduživanjem biti veće od planiranih.

Prema Strategiji upravljanja javnim dugom, planirano je tijekom 2012. izdati obveznice u vrijednosti od 10,6 milijardi kuna, ali ako ne bude bolnih rezova u proračunskoj potrošnji, morat će se od ulagača posuditi i više.